Za lijep travnjak potrebno je pripremiti teren prije sjetve na taj način da se zemljište na kojem će se obaviti sjetva prekopa i dobro usitni da bi se stvorio fini površinski mrvičasti sloj debljine desetak centimetara. Potrebno je očistiti površinu od svih biljaka (korova ili nekog drugog bilja) mehanički - čupanjem korova ili kemijski - primjenom herbicida.
Teren za travnjak mora se isplanirati i izmjeriti jer će nam dobivena kvadratura biti temelj za izračunavanje količine sjemena, gnojiva, plodne zemlje, pijeska i vremena potrebnog za izvedbu i održavanje travnjaka. Pri planiranju zemljišta teren ne smije biti potpuno ravan već mora imati pad od najmanje 0,5 % radi nesmetanog otjecanja atmosferskih voda. Sve neravnine uklanjamo nasipavanjem ili rastiranjem zemljišta.
Zemljište se prekopava ručno ili kultivatorom, na dubinu od 10 cm za plodna humusna tla, 10-20 cm za teška, zbijena, glinasta tla. Sastav tla može se i popraviti. Tako se u pjeskovita tla dodaje treset, u glinena tla pijesak, a na vrlo tvrda i zbijena tla humusni sloj debljine 5 cm. Usitnjena zemlja se kasnije valja valjcima. Nakon valjanja površinski sloj zemlje se prorahli grabljama i ostavi da se slegne nekoliko dana.

Tjedan dana prije sjetve tlo je potrebno pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. Jedna od najčešćih pogrešaka koja uzrokuje loš izgled travnjaka je običaj da se zemlja gnoji neposredno prije sjetve trave i to stajskim gnojem koji nije dozreo. Naime, takav nedozreli gnoj sadrži vitalne sjemenke korova koje će u vrlo kratkom vremenu zakoroviti vaš travnjak. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta sjemenom korova nikako ne valja gnojiti zemljište jednogodišnjim, već odležalim višegodišnjim stajnjakom. Zemljište je potrebno prihraniti posebnim gnojivom za travnjake 2-3 puta godišnje sa 10-20 g gnojiva na četvorni metar. Preporučuje se upotreba mineralnog NPK gnojiva u formulacijama 8:16:8 ili 10:10:10.

Najpogodnije vrijeme za sjetvu trave je sredina proljeća, dakle vrijeme prije početka jakih vrućina ili rana jesen, kad su vrućine prošle a još ne prijeti opasnost od naglih zahlađenja i oštrih mrazeva. Kilogram sjemena dovoljan je za zasijavanje od 30-40 četvornih metara travnjaka, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na ravnomjerno raspoređivanje sjemena prilikom sjetve. Da bi to postigli potrebna količina sjemena dijeli se na dva dijela. Prvu polovicu sijemo u smjeru sjever-jug, a drugu u smjeru istok-zapad. Sjeme trave je vrlo lagano, pa za sjetvu odaberite suh i miran dan bez vjetra. Ruku kojom sijete držite nisko pri tlu i razbacujte sjeme što je moguće ravnomjernije, tako će te gubitak sjemena smanjiti na najmanju moguću mjeru. Sjeme nakon sjetve lagano zagrabljajte ili prijeđite šupljim valjkom (da se sjeme bolje priljubi uz tlo i da se osigura potrebna vlaga za nicanje). Nakon 10-20 dana pojaviti će se prve vlati.
Jedan od najefikasnijih načina obrane od ptica nakon sjetve je prekriti zasijane površine tamnom prozračnom tkaninom. To možete učiniti tako da oko budućeg travnjaka zabite kratke kolce i na njih razapnete tkaninu tako da ona ne leži izravno na zemlji.

Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o tome dali je travnjak sunčan ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Kućni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost opterećivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom.
U sjemenskim mješavinama nalazi se 3,4-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obično se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 četvornih metara, a postotak klijavosti im se kreće od 65-70 %.

40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
30 % Poa trivalis (Obična vlasulja)
20 % Poa memoralis (Šumska vlasulja)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)

40 % Festuca rubra commutata (Vlasulja crvena)
40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)
10 % Phleum pratense (Mačji repak)

50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
25 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
25 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)

50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
40 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
10 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)