|
|
|
 |
Palme
su skupina drvenastog bilja koje spada u porodicu
Palmae (Arecaceae). Rasprostranjene su u tropskim
i suptropskim područjima. Jedina europska vrsta je
žumara (Chamaerops humilis) koja potječe iz zapadnog
Mediterana.
Palme se često sade u vrtovima pojedinačno kao soliteri,
ali i u skupinama. U Opatiji možemo naći čak cijele
vrtove ispunjene palmama. Na rivi mnogih mjesta ćemo
naći drvorede palmi.
Kao što vidimo, vrlo su popularne, pa ćemo ih malo
bolje upoznati.
Zbog svoje toploljubivosti mali je broj vrsta koje
uspijevaju u našem primorju. Kod nas susrećemo visoku
žumaru, malu žumaru i datulju. Sve one vole položaje
zaklonjene od hladnoće i jakog vjetra.
U palme se često ubrajaju i vrste koje im samo na
prvi pogled sliče, a botanički im nisu srodne: cikas
i banana.
|
|
 |
Veličina |
Od
2 do 30 m zavisno od vrste.
|
 |
Stanište
/ Tlo |
Rasprostranjene
su u tropskim i suptropskim područjima. Jedina
europska vrsta je žumara (Chamaerops humilis)
koja potječe iz zapadnog Mediterana. U našim primorskim
vrtovima traže zaklonjena mjesta i zaštitu od
hladnoće zimi, naročito dok su mlade. Najviše
vole sunčane položaje. Odgovarat će im svako tlo
normalne plodnosti. Japanska banana voli tla obogačena
organskom tvari.
|
 |
Cvatnja |
U cvatovima žute boje (osim banane) tokom proljeća
i ljeta.
|
 |
Razmnožavanje |
Sjemenom
u proljeće na temperaturi višoj od 20°C.
Također mladim izbojima kod male žumare, cikasa
i banane.
|
 |
Zalijevanje |
Tijekom
prvih godina vegetacije zalijevati redovito. Kasnije
samo za izuzetno izraženih ljetnih suša. Japanska
banana traži više vode.
|
 |
Orezivanje |
Potrebno je uklanjanje suhih i oštećenih listova
u proljeće.
|
 |
Korištenje |
Pojedinačno
kao soliteri ili u manjim skupinama. Dok su mlade
mogu se uzgajati i kao lončanice.
|
 |
Napomena |
Na
kraju još jedna napomena. Palme su egzote, odnosno
strani su predstavnici u našoj flori. Sukladno
tome treba ih koristiti s mjerom, bez pretjerivanja.
Naša flora obiluje lijepim biljkama koje čekaju
da budu vrednovane i više korištene. One su potpuno
prilagođene našim klimatskim uvjetima. Jedino
upotrebom domaćeg bilja možemo sačuvati autohtoni
krajolik kao istinsku vrijednost naše zemlje.
|
 |
Vrste
i sorte
|
|
  %20H.%20Wendl.jpg) |
 |
TRACHYCARPUS
FORTUNEI - Visoka žumara |
| |
Najčešća
je vrsta u nas, što može zahvali svojoj
otpornosti na hladnoću. Pouzdano podnosi
temperature do -5°C, pa i niže. Osim što
je najotpornija na hladnoću, otporna je
i na vjetar. Dakako, jaki naleti bure oštećuju
lišće, ali se u slijedećoj vegetaciji nadomjesti
novim.
Naraste do upečatljivih 20 m visine. Bez
obzira na to, pogodna je i za manje vrtove
zbog male širine. Postoji i patuljasti kultivar "Nanus" gotovo bez debla.
Zadnjih nekoliko godina u Zagrebu se mogao
vidjeti jedan veliki primjerak zasađen u
vrt iznad tramvajske pruge prema Mihaljevcu
(Gupčevoj zvijezdi). Naravno, svake zime
su vlasnici stavljali zaštitu od hladnoće
|
|


|
 |
CHAMAEROPS HUMILIS - Mala žumara |
| |
Potječe
iz zapadnog Mediterana. To je grmolika palma
koja u zrelosti tjera mlade izboje, te s
godinama djeluje kao da je zasađeno više
palmi zajedno. Ima lepezasto lišće, što
je čini vrlo sličnoj velikoj žumari, no
za razliku od nje puno je niža - visoka
svega 2-3 m. Teško podnosi jake, dugotrajne
mrazeve.
|
|
|
|
|
|