Biljka mjeseca
Palmae, Arecaceae  
PALME
 

 

 
Chamaerops humilis L.

Palme su skupina drvenastog bilja koje spada u porodicu Palmae (Arecaceae). Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim područjima. Jedina europska vrsta je žumara (Chamaerops humilis) koja potječe iz zapadnog Mediterana.
Palme se često sade u vrtovima pojedinačno kao soliteri, ali i u skupinama. U Opatiji možemo naći čak cijele vrtove ispunjene palmama. Na rivi mnogih mjesta ćemo naći drvorede palmi.
Kao što vidimo, vrlo su popularne, pa ćemo ih malo bolje upoznati.
Zbog svoje toploljubivosti mali je broj vrsta koje uspijevaju u našem primorju. Kod nas susrećemo visoku žumaru, malu žumaru i datulju. Sve one vole položaje zaklonjene od hladnoće i jakog vjetra.
U palme se često ubrajaju i vrste koje im samo na prvi pogled sliče, a botanički im nisu srodne: cikas i banana.

Veličina
Od 2 do 30 m zavisno od vrste.

Stanište / Tlo
Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim područjima. Jedina europska vrsta je žumara (Chamaerops humilis) koja potječe iz zapadnog Mediterana. U našim primorskim vrtovima traže zaklonjena mjesta i zaštitu od hladnoće zimi, naročito dok su mlade. Najviše vole sunčane položaje. Odgovarat će im svako tlo normalne plodnosti. Japanska banana voli tla obogačena organskom tvari.

Cvatnja
U cvatovima žute boje (osim banane) tokom proljeća i ljeta.

Razmnožavanje
Sjemenom u proljeće na temperaturi višoj od 20°C.
Također mladim izbojima kod male žumare, cikasa i banane.

Zalijevanje
Tijekom prvih godina vegetacije zalijevati redovito. Kasnije samo za izuzetno izraženih ljetnih suša. Japanska banana traži više vode.

Orezivanje
Potrebno je uklanjanje suhih i oštećenih listova u proljeće.

Korištenje

Pojedinačno kao soliteri ili u manjim skupinama. Dok su mlade mogu se uzgajati i kao lončanice.

Napomena
Na kraju još jedna napomena. Palme su egzote, odnosno strani su predstavnici u našoj flori. Sukladno tome treba ih koristiti s mjerom, bez pretjerivanja. Naša flora obiluje lijepim biljkama koje čekaju da budu vrednovane i više korištene. One su potpuno prilagođene našim klimatskim uvjetima. Jedino upotrebom domaćeg bilja možemo sačuvati autohtoni krajolik kao istinsku vrijednost naše zemlje.

Vrste i sorte


Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku... TRACHYCARPUS FORTUNEI - Visoka žumara
 
Najčešća je vrsta u nas, što može zahvali svojoj otpornosti na hladnoću. Pouzdano podnosi temperature do -5°C, pa i niže. Osim što je najotpornija na hladnoću, otporna je i na vjetar. Dakako, jaki naleti bure oštećuju lišće, ali se u slijedećoj vegetaciji nadomjesti novim.
Naraste do upečatljivih 20 m visine. Bez obzira na to, pogodna je i za manje vrtove zbog male širine. Postoji i patuljasti kultivar "Nanus" gotovo bez debla.
Zadnjih nekoliko godina u Zagrebu se mogao vidjeti jedan veliki primjerak zasađen u vrt iznad tramvajske pruge prema Mihaljevcu (Gupčevoj zvijezdi). Naravno, svake zime su vlasnici stavljali zaštitu od hladnoće


Kliknite za veću sliku...
Kliknite za veću sliku...

Kliknite za veću sliku...

CHAMAEROPS HUMILIS - Mala žumara
 
Potječe iz zapadnog Mediterana. To je grmolika palma koja u zrelosti tjera mlade izboje, te s godinama djeluje kao da je zasađeno više palmi zajedno. Ima lepezasto lišće, što je čini vrlo sličnoj velikoj žumari, no za razliku od nje puno je niža - visoka svega 2-3 m. Teško podnosi jake, dugotrajne mrazeve.








Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku... PHOENIX DACTYLIFERA - Datulja
 

Potječe iz Sjeverne Afrike i Zapadne Azije. Po izgledu je lako razlikujemo od prethodne dvije po perastim listovima. Najveća je palma koja raste u našim područjima - u svoj domovini može narasti do 30 m, a pojedinačni listovi su dugi 4-6 m. Ujedno je i najosjetljivija na hladnoću, pa joj je prvih godina nužna zaštita od mraza.







Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku... PHOENIX CANARIENSIS - Kanarska datulja
 

Možemo susresti i kanarsku datulju (Phoenix canariensis) s Kanarskih otoka. Niža je rastom (do 15 m) i jednako osjetljiva na hladnoću. Zbog toga ove dvije vrste često susrećemo kao kućne biljke, lončanice. Dok su mlade skromnih su dimenzija pa nam mogu biti društvo niz godina.




Kliknite za veću sliku...
Kliknite za veću sliku...

CYCAS REVOLUTA, CYCADACEAE - Cikas, Sago palma
 
Izvorno iz Japana. Dosta sporo raste pa mu konačna visina ne prelazi 1-2 m. Ta karakteristika uvjetuju njegovu visoku nabavnu cijenu. U zreloj dobi počinje se naginjati i tjera mlade izboje iz osnova. Tada počinje cvjetati svojim zlatnožutim cvatovima. Muški cvat ima miris ananasa. Cikas je osjetljiv je na mraz, zato traži najzaklonjenija staništa. Iz tog razloga češće ćemo ga naći kao lončanicu nego zasađenog u vrtu. Iako jako podsjećaju na palme po perastim listovima, oni su razvojno vrlo udaljeni. Riječ je o živom fosilu, biljci koja se milijunima godina nije mijenjala. Tako se ta biljka vrijedna poštovanja koristi pojedinačno kao soliter.


Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku...Kliknite za veću sliku... MUSA BASJOO (sin. M. JAPONICA), MUSACEAE - Japanska banana
 

Također rodom iz Japana. Najotpornija je vrsta na hladnoću iz roda banana (Musa). Podnosi temperature do -5°C. Naraste do 5 m visine. Botanički gledano banane su trajnice i rado tjeraju nove izdanke iz korijena. Zato, nemojte se iznenaditi kada se pojedinačno zasađena biljka nakon nekoliko godina pretvori u skupinu. Za konačan lijep izgled biljke vrlo je važno u koji dio vrta ćemo je zasaditi. Kod izbora mjesta za sadnju treba posebnu pažnju obratiti na izloženost vjetru. Njihovo veliko svježe zeleno lišće je jako osjetljivo na udare vjetra i lako puca.
Ako živite u unutrašnjosti, a želite uzgojiti bananu - nema problema. Dobro se razvija u velikim posudama, a još bolje zasađena u vrt. U kasno proljeće nakon mrazeva posadite ju u dobro pognojeno tlo i tokom ljeta obilno zalijevajte. Do jeseni dobit ćete raskošnu biljku. Prije prvih mrazeva izvadite biljku iz tla za prezimljenje. Tokom zime štedljivo zalijevajte i stavite na hladno mjesto gdje ne smrzava (stubište, podrum). Ako se listovi tada oštete, ništa zato. Slijedeće godine će potjerati sočni novi listovi.

    M.K