Savjeti
Doktor u vrtu      
BILJEM PROTIV NAMETNIKA I PRIRODNA GNOJIVA
 

 

 
 
Biljke u borbi protiv nametnika
Postoji više vrsta cvjetnih lončanica koje nam uz svoju ljepotu pomažu svojom prisutnošću da se oslobodimo neugodnih nametnika kao što su komarci, moljci, muhe, razni glodavci i mravi.

Poznato je da Lovor "Laurus nobilis" svojim mirisom tjera glodavce, a vrlo lijepo izgleda u tegli kao stablašica - brzo raste i lako se održava, ne zahtjeva previše vlage, uspijeva i u hladu i na suncu, a cvate u proljeće.
Timijan "Thymus vulgaris L." svojim intenzivnim mirisom tjera komarce, muhe i mrave. Također nam mogu pomoći različite začinske biljke. Uz svoju ulogu borca protiv nametnika, izvrsno će izgledati u svakoj kuhinji i biti nam na dohvat ruke kao svježi i prirodni (nešpricani različitim insekticidima) začini prilikom kuhanja.
Tu spadaju Ružmarin "Rosmarinus officinalis", Lavanda "Lavanda angustifolia", Kadulja "Salvia officinalis L." i Vlasac "Allium schoenoprasum".
 
Recepti za dohranjivanje biljaka
Odavno poznati i iskušani domaći recepti baziraju se na prirodnim sastojcima koje često završe u otpadu. Pa zašto ih ne iskoristiti i pritom očuvati naš okoliš? Lako ćete od njih napraviti prirodna sredstva (mogu se pripremiti u svakom domaćinstvu) u nedostatku kemijskih koja će poslužiti za dodatnu prihranu sobnih i vrtnih biljaka, a neka i za zaštitu od biljnih nametnika.

 

 
Otopinu češnjaka pripremite tako da usitnjeni češnjak prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati, najdulje 1 dan. Zatim procijedite i 2-3 puta tjedno nerazrijeđenom otopinom poprskajte napadnute biljke od raznih nametnika. Neugodan miris će brzo ishlapiti. Možete očišćeni češnjak prepoloviti i lagano utisnuti u zemlju. Ovako ćete se riješiti gljivica koje se razmnožavaju u zemlji i štete biljkama, a ne podnose češnjak.

Sitno nasjeckana kora banane koju treba umiješati u zemlju služi kao gnojivo cvijeću jer sadrži veliku količinu kalija i šećera.

Ljuske jajeta koje ostanu nakon pripreme slastica i raznih jela namočite u vodu i ostavite da odstoje nekoliko dana. Tom otopinom zalijevajte biljke i prirodno ih prihranjujte.

Umjesto da ostatke kave bacite, zalijte njome cvijeće. Učinak će biti veći ako je zaslađena jer će šećer u supstratu aktivirati faunu. Osim toga efekt gnojiva postići će se visokom razinom kalija iz kave koji će ojačati obrambeni sustav biljke.

 
  A.I.